fbpx
Top

Ne možete da dođete u zapadnu Srbiju, a da ne prođete kroz Požegu i Užice. Ali da ne biste samo prošli pored i propustili sve što ovde ima da se vidi, obavezno prvo pročitajte tekst. Jer, ja sam svratila u oba grada!

OD BEOGRADA: do Užica 195 km (Požega-Užice oko 20 km)

OD NIŠA: do Užica 240 km

Požega i Užice su putnicima najčešće tek natpisi na putokazima, dok se kreću od Beograda ka Zlatiboru ili Crnogorskom primorju. No, meni rekoše da prvo treba da svratim do sela gde je rođen Miloš Obrenović… Nisam imala pojma da je to mesto baš ovde, kod Požege! A tek kad sam čula da je baš u Užicu izgrađena prva hidrocentrala u Srbiji po zamisli Nikole Tesle, i to samo pet godine posle one na Nijagarinim vodopadima (prve u svetu), nije me trebalo dodatno ubeđivati. A vi onda vidite šta sve možete da propustite ako samo „prođete“!

Serbia-travel-Uzice-town-Glimpses-of-The-World

Pogled na Užice sa Starog grada

POŽEGA

Grad se prvi put pod ovim imenom pominje 1476. Pošto su stari grad spalili užički Turci 1805. i da bi od kasabe nastala varošica, knez Miloš je poslao državnog inžinjera da napravi urbanistički plan. On je u ravnici, kažu, pobio kolac, za njega vezao kanap i napravio krug. Tako je nastao „kružni trg“, oko koga su nicale kuće, mehane, dućani, a taj trg je danas glavno obeležje Požege. Nakon što je renoviran 2012, Trg je dobio moderan izgled, gradu doneo nagradu za najuspešnije arhitektonsko delo i proglašen je za najlepši u Srbiji.

Požega je važno čvorište puteva u ovom delu zemlje, a ovuda prolaze kako bitni magistralni putevi, tako i železničke pruge. Prema popisu iz 2002. grad ima više od 13.000 stanovnika, dok u čitavoj opštini živi gotovo 30.000 ljudi.

Serbia-travel-Pozega-town-Glimpses-of-The-World

Spomen-kompleks u Gornjoj Dobrinji

Prva stanica – selo Gornja Dobrinja! Jelena iz lokalne Turističke organizacije mi je objašnjavala kako u rodnom mestu Miloša Obrenovića postoji Spomen-kompleks srpskom knezu, da je tu čuveni Čardak koji je on sam sagradio 1860. kao zadužbinu svom ocu Todoru (ili Teodoru), koji je i sahranjen u dvorištu obližnje crkve. Pretresale smo detalje iz života kneza Miloša dok smo se vozile nekih 20 kilometara od grada.

Serbia-travel-Pozega-town-Glimpses-of-The-World

Spomenik Milošu Obrenoviću pored Čardaka i crkve

Naime, Miloševa majka Višnja ponovo se udala za siromašnog seljaka Todora Mihailovića, a imala je decu i sa prethodnim mužem – Obrenom Martinovićem. Pretpostavlja se da je Miloš (rođen Todorović), kasnije promenio prezime zbog svog polubrata, srpskog vojvode Milana, i uzeo njegovo po ocu Obrenu.

Serbia-travel-Pozega-town-Glimpses-of-The-World

Kovanice između kneževih stopala

Bilo je zanimljivo čuti da se u Čardaku nekada boravilo za vreme crkvenih sabora. U pitanju je mala drvena zgrada pokrivena šindrom. Sa desne strane Čardaka stoji crkva Svetih Apostola Petra i Pavla koju je, takođe, podigao Miloš Obrenović kao svoju zadužbinu 1822. na mestu stare seoske crkve. Sa leve strane Čardaka – spomenik knezu. Začudilo me je što smo među Miloševim stopalima zatekle gomilu kovanica, požutelih od vlage. (Da li su i ovde posetioci ostavljali novac, kao što je običaj da se daruju svetinje i sveta mesta, ili je u pitanju neko drugo verovanje?)

Serbia-travel-Pozega-town-Glimpses-of-The-World

Pogled na selo

Sam spomenik knezu je takav da deluje kao da on i danas nadgleda selo na brdašcetu preko puta. Tamo se vidi i škola koju je Miloš podigao 1857. Jelena kaže da škola i dalje radi, ima đake do četvrtog razreda. Popele smo se putem i do tamo, napravile nekoliko fotografija i uzvratile pozdrave meštanima koji su sedeli za stolom u improvizovanoj kafanici-pošti-prodavnici, sve u jednom! Ne sećam se da sam još negde videla saksiju sa cvećem na žutom poštanskom sandučetu. Kao da ste se vratili u neka „sporija“ vremena!

Serbia-travel-Pozega-town-Glimpses-of-The-World

Žuto poštansko sanduče

Dok vozim nazad u Požegu, sa zanimanjem slušam kako je TOP dala da se napravi odora kakvu je nosio Miloš Obrenović. I već mi se po glavi vrzma kako bi bilo sjajno da turiste u Spomen-kompleksu može da dočeka slika i prilika kneza, neko ko bi u njegovo ime govorio o ondašnjim vremenima. Nešto poput obilaska Konaka kneginje Ljubice u Beogradu. (Ko je bio „na kafi sa kneginjom“ zna o čemu pričam.)

Serbia-travel-Pozega-town-Glimpses-of-The-World

Železnički muzej u Požegi

Na ulazu u grad, svraćamo i do Železničkog muzeja. Nije uopšte važno da li ste zaljubljenik u vozove ili ne, jer gde ćete još da vidite stari šalter gde su vam na kartu utiskivali datum gvozdenom presom, ili prastaru furunu pored koje su se grejali putnici u čekaonici. A na šinama modeli lokomotiva, koji više podsećaju na ono što ste videli u crno-belim filmovima, nego na nešto što je zaista tako istrajno radilo i vuklo gomile putnika godinama. Svakako nešto što treba da stavite na listu “Požega-Užice, šta videti”.

Serbia-travel-Pozega-town-Glimpses-of-The-World

Čuvena lokomotiva „Rama“

Muzej se sastoji od četiri koloseka, stanice, brojnih vagona, lokomotiva. Tu ćete videti čuvenog „Ćiru“, ali i „Milana“! To je prva lokomotiva proizvedena na Balkanu 1882. i nosi ime tadašnjeg kralja Milana Obrenovića. Ovde se nalazi i lokomotiva „Rama“ iz 1873. Kažu, proizvedena je u Nemačkoj i postoje samo još dve u svetu – jedna je u Japanu, a druga ovde, u Požegi. Poseban doživljaj sigurno nosi i činjenica da dok obilazite stare vagone, zapravo čujete i huku vozova – i to sa nove železničke stanice koja je tik pored.

Serbia-travel-Pozega-town-Glimpses-of-The-World

Šarmantna stara železnička stanica

Topao dan smo Jelena i ja iskoristile i za prijatnu limunadu na čuvenom Trgu u gradu, i to uz pogled na kneza koji ponosno stoji i ispred zgrade opštine.

Serbia-travel-Pozega-town-Glimpses-of-The-World

Kružni trg u gradu

POTPEĆKA PEĆINA

Nalazi se u selu Potpeće, između Požege i Užica, na dva kilometra od magistralnog puta. Naselje je najverovatnije dobilo ime kao „selo pod pećinom“. Pećina je najpoznatija po monumentalnom ulazu koji je u obliku potkovice i visok je 50 metara, a širok između 12 i 22. Ovo je najviši pećinski ulaz u Srbiji i na Balkanu. Pretpostavlja se da je pećina bila čovekovo stanište još u vreme neolita, a ovde su otkriveni ostaci keramike, obrađenih jelenskih rogova i kamenog oružja.

Posetiocima je na raspolaganju staza od 555 metara koja ide preko 700 stepenika kroz pećinske dvorane. Srednja temperatura je oko devet stepeni. Iz pećine izbijaju vode ponornice u vidu reke Petnice. Obilasci se organizuju na svaki pun sat uz pratnju vodiča, od aprila do kraja oktobra, od 10 do 16 sati. Ulaznica je 300 dinara za odrasle, odnosno 200 za decu.

Serbia-travel-Potpec-Cave-Glimpses-of-The-World

Stepenište ka Gornjoj pećini

Iz Požege se čas posla nađete na magistralnom putu, kod putokaza za skretanje za Potpeć i Zlakusu. Onda još par kilometara uskim asfaltnim putem, malo uzbrdo, i eto vas kod pećine. Kola mogu da se ostave na nekih 100 metara od ulaza. Odmah znate da ste blizu, jer se čuje huka reke koje izbija iz ovog zemljinog grotla. Pošto sam stigla pola sata ranije, prošetala sam okolo, popela se stepeništem do kapije (izbrojah 180 strmih stepenika), uživala u pogledu odozgo i pokušavala da izbegnem komarce (koji me nekim čudom uvek nađu!). Uskoro se pojavio i Aleksandar, vodič, vraćao se iz obilaska sa prethodnom grupom turista. Posetioce inače vodi na pun sat, a nekad, kaže, grupa bude velika, nekad ne. Pogodilo se da sam došla u podne, po vrućini, i da su brojnije grupe bile pre i posle mog obilaska, a baš u podne – samo ja. Kakva privilegija da maltene imate „privatnu“ turu!

Serbia-travel-Potpec-Cave-Glimpses-of-The-World

Otvor u obliku mamuta

Popeli smo se do Gornje pećine. Aleksandar je objašnjavao da se stepenište sa ulazom sa druge strane otvora urušilo pre nekoliko godina, pričao je o pronađenoj grnčariji iz doba neolita, pokazao mi prepoznatljiv otvor u obliku mamuta, a onda smo krenuli i u obilazak zatvorenih pećinskih dvorana. Hodnik je vlažan, bogat stalagmitima i stalaktitima, ponegde treba da se sagnete, a onda opet izađete u (još jednu) prostranu prostoriju. Svaku krasi naročita dekoracija, karakteristična za ovu pećinu, a mnogi oblici nose i simpatična imena. Obići ćete „Snežanu i sedam patuljaka“, „Nevestinski veo“, „Don Kihota“, videćete ukrase u obliku bebe, čeljusti aligatora, a legenda kaže i da su ovde živele dve ale. Dok sam ja šljapkala po vlažnom podu (u baletankama koje su već bile blago blatnjave), vodič priča kako smo došli do „Dvorane zmajeva“, te da su ovde po predanju živela dva zmaja koji su čuvali lekoviti izvor. Voda je lečila razne bolesti, ali i pomagala nerotkinjama.

Serbia-travel-Potpec-Cave-Glimpses-of-The-World

Vodič Aleksandar u hodnicima Potpećke pećine

„Kada je izvor presušio, zmajevi su se skamenili. I od tada ih evo – ovde!“, pokazuje mi Aleksandar.

Nije ni čudo da su se za ovu pećinu vezivale magične priče, pa samo zavirite u njene hodnike! (Da ne zaboravim, za vazduh u pećini kažu i da je izuzetno blagotvoran za pluća. „Dva u jedan“, lepo i korisno!)

Serbia-travel-Potpec-Cave-Glimpses-of-The-World

Bogata dekoracija dvorana

ZLAKUSA

Selo između Požege i Užica, poznato po zemljanom posuđu, ali bogato i šumama, lekovitim biljem, ribnjacima. Zlakusa je selo grnčara, jer se mnogo domaćinstava i danas bavi ovim zanatom. Ovde može da se kupi keramičko posuđe, ali i da se prisustvuje njihovoj izradi. U selu se organizuju razne manifestacije koje uključuju pravljenje ili upotrebu posuđa, kao što su međunarodna kolonija umetničke keramike u avgustu ili takmičenje u kuvanju u zemljanim posudama na jesen.

Serbia-travel-Zlakusa-village-Glimpses-of-The-World

Grnčarija iz Zlakuse

Već na magistrali ćete videti tezge sa grnčarijom, što vam je znak da ste blizu. Ako, kao ja, prvo odete do pećine, onda imate oko kilometar nazad do sela. A onda na brežuljku i Etno park „Terzića avliju“.

Serbia-travel-Zlakusa-village-Glimpses-of-The-World

Dvorište Etno parka

Ovde sam i ranije svraćala, obišla mali muzej i prelepu baštu koja je uvek puna cveća i živih boja. U restoran parka se obično dođe na kafu s ratlukom ili na neki od specijaliteta u prijatnom tradicionalnom ambijentu, ali imajte na umu da ovde možete da uđete u jednu od dve srpske kuće, od kojih je jedna stara više od sto godina. U jednoj se svakodnevno boravilo, pa ćete tu danas naći nekadašnje školske klupe i brojne druge tradicionalne predmete, dok su se u drugoj primali gosti, a tako je nameštena i danas. U dvorištu se nalaze i nekada uobičajeni objekti poput mlekara, šupe, salaša i bunara.

Serbia-travel-Zlakusa-village-Glimpses-of-The-World

Cveća na sve strane

UŽICE

Grad sa okolinom krajem 12. veka ulazi u sastav srednjevekovne države Stefana Nemanje, a pominje se u dokumentu iz 1329. Kasnije je ušao u sastav države kneza Lazara, a zatim bio u rukama Turaka. O ovim vremenima i dalje svedoči visoko utvrđenje iz 14. veka, koje se nalazi visoko na brdu iznad današnjeg grada, sa tri strane opasano rekom. Užice je bilo ustanički centar za vreme Otomana, ali i vojna baza i strategijsko mesto u raznim ratovima, od austro-turskih do Drugog svetskog.

Kralj Aleksandar Obrenović postavio je ovde kamen temeljac 1899. za izgradnju prve hidrocentrale na Đetinji. Grad je dobio električno osvetljenje godinu dana kasnije, a ubrzo se razvio u snažan privredni i kulturni centar.

Serbia-travel-Uzice-town-Glimpses-of-The-World

Kula Starog grada

Ko je ovuda prolazio kolima, nije mogao da ne primeti zidine Starog grada na vrh’ brda sa desne strane. Ako ste od onih koji „teško puštaju volan“, znajte da kolima možete da dođete skroz do tvrđave. Lako ćete se orijentisati, jer ćete naići na putokaze za tvrđavu čim uđete u grad. A odozgo sjajan pogled na čitavu naseljenu dolinu! Kad samo pomislite da su se ovde vodile bitke još pre sedam-osam vekova i čega su se sve ovi teški zidovi nagledali, a i dalje ponosno stoje, morate da budete puni poštovanja.

Serbia-travel-Uzice-town-Glimpses-of-The-World

Požega i Užice, šta videti

Prvi pouzdani izvori iz 14. veka kažu da je tvrđava pripadala vlastelinskoj porodici Vojinović, a onda i Nikoli Altomanoviću koga je knez Lazar porazio i ovde zarobio 1373. Kroz istoriju je više puta rušena i renovirana. U gornjem delu je imala polukružnu kulu, u srednjem objekte za smeštaj vojske i opreme, a u donjem kulu kojom je bila povezana sa rekom.

Serbia-travel-Uzice-town-Glimpses-of-The-World

Zidine stare osam vekova

Odličan pogled na tvrđavu imaćete i sa novog vidikovca „na krstu“, sa brda preko puta Starog grada koje pripada naselju Veliko Zabučje. Na oko 10 km od centra Užica prema Zlatiboru, kod prve pumpe na koju naiđete sa desne strane, treba da skrenete levo da biste stigli do vidikovca. Imala sam tu sreću da me u obilazak povede niko drugi do direktor Regionalne turističke organizacije Zapadna Srbija Miroslav Rađen, i sve mi objasni „iz prve ruke“.

Serbia-travel-Uzice-town-Glimpses-of-The-World

Pogled sa vidikovca u Velikom Zabučju

Čula sam priče ranije kako se i ovaj Stari grad vezuje za „prokletu Jerinu“, suprugu despota Đurađa Brankovića iz 15. veka. Legenda kaže da je Jerina i ovde terala trudnice da rade na izgradnji tvrđave, a „đecu“ je bacala u reku – te otud naziv reke Đetinje. No, užička tvrđava je postojala i mnogo toga preturila preko glave pre nego što se Jerina pojavila na srpskoj političkoj sceni.

Serbia-travel-Uzice-town-Glimpses-of-The-World

Gradska plaža na Đetinji

Reka Đetinja se uliva u Zapadnu Moravu, a dolazi sa Tare. Na samo par kilometara od centra Užica možete da vidite gde počinje njena klisura, a ona je zaista vredna posete i nešto što treba uvrstiti u onaj naši spisak “Požega i Užice, šta videti”. Proglašena je prirodnim dobrom i poznata po raznim ekološkim specifičnostima, kakav je dnevni leptir, na primer. U klisuri imate brzake bogate ribom, dok je reka u delu bližem gradu omogućila i da se napravi Gradska plaža, koja je leti puna kupača i izletnika.

Serbia-travel-Uzice-town-Glimpses-of-The-World

Prva Teslina hidrocentrala u Srbiji

Ali, ono po čemu je Đetinja nadaleko poznata jeste hidrocentrala! Naime, čuveni srpski profesor i naučnik Đorđe Stanojević procenio je 1898. da je reka dovoljno snažna da može na njoj da se podigne centrala po Teslinim principima, prva te vrste u Srbiji, da osvetli ulice grada, ali i da pokreće pogon tadašnje Tkačke radionice. Oprema za izgradnju hidrocentrale dopremljena je iz Beča, dok su je iz Kragujevca, kažu, vukli volovi, i to njih 12. Danas se ovde nalazi i Muzej tehnike.

Serbia-travel-Uzice-town-Glimpses-of-The-World

Tok Đetinje prema klisuri

U Užicu možete da posetite i Jokanovića kuću s polovine 19. veka, koja je proglašena kulturnim dobrom. Ovde su živeli bogati užički trgovci. Zanimljiva su zdanja Narodnog muzeja, Užičke gimnazije iz 1838, a svakako ćete prošetati prostranim Gradskim trgom i probati – komplet-lepinju. Pršuta, sir, kajmak, proja, neki su od specijaliteta Zapadne Srbije koje ćete naći i u Užicu, ali se Užičanima priznaje da je „prava“ komplet-lepinja potekla baš odavde i da je nigde ne prave kao u ovom gradu. Užičani se mršte i kad čuju da se u nju stavljaju pršuta ili ćevapi, jer „to onda nije prava komplet-lepinja“. Sigurno će vas odvesti do „Šuljagine“ pekare da je probate (za oko 150 dinara uz jogurt), gde se ona, kažu, „krčka“ u otvorenoj peći – mada se sami trude da je ne jedu često, „zbog linije“.

Serbia-travel-Uzice-town-Glimpses-of-The-World

Komplet-lepinja u peći na drva

Da li da vam kažem da sam se posle svih onih specijaliteta i komplet-lepinja iz zapadne Srbije vratila u Beograd sa par kilograma više. Domaćinski kraj, nema šta!

Sledeća destinacija – Mokra Gora i Kosjerić

Svi tekstovi rubrike „Vikend u Srbiji“

0

Comments:

  • Milica

    15/10/2018

    Hvala ti na ovako divnom,zanimljivom i poucnom tekstu. Sa zadovoljstvom sam ga citala i preporucijem svima da obidju ove krajeve☺

    reply...
    • 15/10/2018

      Hvala tebi na lepim rečima! Kad dođu od nekog ko ovaj kraj dobro poznaje, zaista je kompliment. I, naravno, pridružujem se preporukama za obilazak. 😉
      Hvala najlepše! <3

      reply...
  • Dunja

    15/10/2018

    Predivan i zivopisan kraj! Hvala ti na trudu da nam priblizis ove lepote! Sa svakim tekstom na blogu ja jedva cekam naredni! ????

    reply...
  • Dragana

    15/10/2018

    Joooj kako je sve leeepooo! I fotke i tekst i Požega i Užice… ma sve! Duhovito, zanimljivo, “već neviđeno” ovde viđeno. Svaka čast i hvala ti na ovako iscrpnim podacima. Sa tobom obnavljam istoriju.
    Svaki tekst mi je novo uživanje 🙂
    Pozdrav!

    reply...
    • 15/10/2018

      Zadovoljstvo mi je kad imam ovakve čitaoce! Baš mi je drago da su zanimljivi tekstovi i da iz njih može nešto i da se nauči. I sama puno naučim na svakom putovanju. 🙂
      Hvala najlepše, biće toga još! 😉 <3

      reply...

Post a Reply to Danijela WorldGlimpses cancel reply


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ako vam treba pisanje tekstova za sajtove ili štampana izdanja, na srpskom ili engleskom, ili biste želeli da se vaša zemlja/grad/turistička ponuda/let i sl. nađu na blogu, javite se da sarađujemo.

Unapred se radujem vašem mejlu.

Danijela ćirović

Slide

NABAVITE EKNJIGE PUTOPISA

Sjajne priče na jednom mestu - elektronske knjige, brošure i razglednice.

Share