fbpx
Top

Priroda je bila tako darežljiva prema zapadnoj Srbiji da ju je prekrila bujnim šumama, izdašnim izvorima i živopisnim vrhovima – upravo zato evo šta posetiti na Tari!

Kažu da oni koji  jednom svrate, obično nastave da joj dolaze u pohode. Ostaju očarani okruženjem, koje ima odlike ostatka regije, ali je i toliko specifično da ne može da se uporedi ni sa jednom drugom planinom u Srbiji.

OD BEOGRADA: oko 180 km (preko Valjeva)

OD NIŠA: oko 300 km (preko Vrnjačke Banje)

Mene je put vodio od Užica prema Mokroj Gori, jer sam već više od mesec dana obilazila zapadnu Srbiju, a na magistrali se kod Kremne odvaja skretanje desno – za Taru. Ali, najbliži put od Beograda je svakako preko Valjeva i Rogačice, dok će vam Ibarskom magistralom trebati još nekih 50 km, (doduše bez svih onih serpentina!). U glavi su mi se već komešale informacije koje su se tu „uskladištile“ pre dolaska ovde, i bila sam više nego nestrpljiva. Jer, čim čujete da je 80 odsto Nacionalnog parka Tare pokriveno šumom, bude vam jasno na kakvo mesto dolazite. Očekujete netaknutu prirodu, šetnju među stablima, a dobijete još i spektakularne vidikovce, nabujala jezera i neverovatne biljne i životinjske vrste.

Serbia-travel-Tara-National-Park-Glimpses-of-The-World

Prelep pogled na kanjon Drine

NACIONALNI PARK TARA

Prostire se na gotovo 25.000 hektara. Tara spada među srednje visoke planine sa oko 1.200 metara nadmorske visine. Najviši vrh je Kozji rid (1.591).

Ovo je tipično šumsko područje, a po raznovrsnosti ekosistema spada među najbogatije u Evropi. Poseban značaj ima Pančićeva omorika, endemična vrsta koja je u kanjonima srednjeg toka reke Drine uspela da preživi poslednje ledeno doba. Ni životinjske vrste ne zaostaju, pa Taru naseljava 59 vrsta sisara, oko 140 vrsta ptica. Ovde je nastanjena i najveća populacija mrkog medveda u Srbiji. Simbol faune beskičmenjaka Tare je takozvani Pančićev skakavac.

Serbia-travel-Tara-National-Park-Glimpses-of-The-World

Tabla u Nacionalnom Parku

Još mi je živo u sećanju kako mi je rukovodilac turističke službe Parka na obodima Zaovinskog jezera objašnjavao da je Josif Pančić 20 godina tragao za omorikom, još od 1855. Uz Drinu se, kaže, danas nalazi 60.000 stabala, od kojih je čak 58.000 baš u Parku! Ova omorika se pokazala toliko izdržljivom, da je i u nekim gradskim sredinama uspevala da apsorbuje zagađenja, priča Ranko. Smatra se „živim fosilom“ evropske i balkanske flore.

Serbia-travel-Tara-National-Park-Glimpses-of-The-World

Pančićeva omorika na Tari (NP Tara)

Ovde zaista ne znate šta biste pre. Ranko je pun informacija o ekosistemu Nacionalnog parka, pominje retke vrste, ne samo mrkog medveda, koji je maltene postao i zaštitni znak Tare, već i Pančićevog skakavca. Karakteristično je što ova vrsta skakavca ne leti, ima zakržljala krila, i ima ga samo na području Parka, i nigde drugo!

Serbia-travel-Tara-National-Park-Glimpses-of-The-World

Jezero Spajići

Ispred vas – prelep pogled na jezero Spajići, a onda se okrenete, a iza leđa vam se mreška tamno plava zaovinska voda. Ovo je centralni deo sela Zaovine, po kojem je jezero i nazvano. Nalazi se na nadmorskoj visini od 892 metra i u njega se upumpava voda iz Drine, odnosno jezera Perućac, koje je 600 metara niže. Prilikom izgradnje ove brane u dolini reke Beli Rzav, većina kuća, zajedno sa crkvom, je potopljena i izmeštena, a jezero je na nekim mestima duboko i 80 metara. Danas ima nestvarno plavu boju i šepuri se svojim plažama, savršenim za naše leto na Tari.

Serbia-travel-Tara-National-Park-Glimpses-of-The-World

Zaovinsko jezero uvrstite u svoje leto na Tari

No, ono što je svakako ostavilo upečatljiv utisak, a što Taru odvaja od drugih planina, jeste činjenica da je sva „dugačka“. Gde god da krenete, naoružajte se strpljenjem (i nekim terenskim vozilom, ako je moguće), jer vas sigurno čekaju desetine kilometara makadama kroz šumu. Samo da biste došli od jednog do drugog vidikovca, moraćete da vozite po 30-40 kilometara. Tek tu zapravo možete da steknete utisak koliko je prostran čitav ovaj Park! Čak iako nemate predstavu da li vozite pravo ili idete u krug, jer oko vas je sve vreme – jedna te ista, ogromna šuma. (Baš zato se ne savetuje da se sami zaputite u nasumičnu „dugu šetnju“. A kažu i da medved ume da bude radoznao…)

Serbia-travel-Tara-National-Park-Glimpses-of-The-World

Jutarnji pogled sa Sokolarice

Da biste otprilike stekli utisak koliko je jedno mesto udaljeno od drugog, evo par smernica u odnosu na Bajinu Baštu. Od ovog grada podno Tare, na oko 40 km udaljenosti nalazi se brana u Zaovinama. Poznato planinsko odmaralište Mitrovac je na 25 km od Bašte, a mesto Predov Krst na 33. Do još jednog popularnog odmarališta – Kaluđerskih Bara, stižete posle oko 16 km vožnje uzbrdo. Tako ćete se otprilike orijentisati i ako budete hteli da obiđete neki od vidikovaca, a pojedine zaista ne smete da propustite, jer onda kao da niste ni bili na Tari!

Serbia-travel-Tara-National-Park-Glimpses-of-The-World

Čuveni vidikovac Banjska stena

Verovatno je svima već poznata fotografija na kojoj kroz grane stoletnog bora puca pogled na kanjon Drine. E, pa, to vam je pogled sa Banjske stene na Tari. (Ništa nestvarnije ne deluje ni uživo! Drina ovde ima tirkiznu boju, kao da su je veštački farbali u nekom već „fotošopu“.) Zvanično, uređenih vidikovaca na Tari ima pet: Banjska stena, Crnjeskovo, Bilješka stena, Osluša i Sjenič. (Ranko i Marija iz Nacionalnog parka Tara su nabrojali i više, ali je bilo nemoguće upisati ih sve – dok sam se truckala na zadnjem sedištu, a vozili smo se od Osluše prema Sokolarici, makadamom, bar ih je bilo nemoguće upisati – čitko!)

Serbia-travel-Tara-National-Park-Glimpses-of-The-World

Pogled sa Osluše

Sve informacije o tome kako da bezbedno nađete vidikovce imate u Parku, a njihovi centri su u Bajinoj Bašti, u Mitrovcu i na obali Perućca, ili jednostavno možete da svratite do Sportsko-turističkog centra u gradu. O vrsti aktivnog odmora na Tari dovoljno vam govori i podatak da u Parku možete iznajmiti bicikl (150 din na sat, 600 dnevno), kajak (200 na sat, 800 na dan), dvogled, štapove za planinarenje, možete da angažujete vodiča, ali i da organizujete posmatranje mrkog medveda na hranilištu.

Serbia-travel-Tara-National-Park-Glimpses-of-The-World

Planina pokrivena šumom

Varijantama za aktivan odmor ovde izgleda da nema kraja. Baš sam poslednjeg jutra saznala da se može i džipovima u obilazak, i to takozvanim off road rutama. Bila sam smeštena kod Mijailovića u “Planinskoj kući” u Kaluđerskim Barama i Nataša mi je uz kafu pričala kako su za ove ture uglavnom zainteresovani stranci, da se grupe najave, a oni ih povedu na lakše ili teže vožnje. Ona sama je turiste vodila i do Uvca, Zlatibora, Mokre Gore, a Izraelcima se, na primer, naročito dopala varijanta da u seoskom domaćinstvu mogu da učestvuju u spremanju tradicionalne „sukane pite“.

Serbia-travel-Tara-National-Park-Glimpses-of-The-World

Crkva u Solotuši u blizini Kaluđerskih Bara

DRINA

Iako se u ovom području nalaze reke Beli Rzav, Rača, Derventa, Brusnica, dominantna je ipak Drina. Ona opasava Taru sa severozapadne i severne strane, izvire u Crnoj Gori, predstavlja prirodnu granicu između Srbije i BiH, i najveća je pritoka Save. Poznata je po brzacima i slapovima, spektakularnom krivudavom kanjonu, branama i jezerima. Prema dubini kanjona (od 700 do 1.000 metara), na prvom je mestu u Srbiji i na trećem u svetu. Na ovoj nekada divljoj reci rodilo se splavarenje, ali nije ništa manje popularna i među ribolovcima.

Serbia-travel-Drina-Glimpses-of-The-World

Obala reke Drine

Verovatno najpoznatija regata u Srbiji jeste upravo ona Drinska. Održava se svake treće sedmice u julu i najmasovnija je manifestacija ove vrste u državi. Ovde se organizuje već četvrt veka i obično ide uz takmičenje u pravljenju riblje čorbe, skokove sa mosta, muzički program. No, nemojte misliti da na Drini nema šta drugo da se radi tokom leta. Samo skoknite vikendom do plaže na Perućcu! To je, kažu, “srpsko more”. Naime, pregrađivanjem Drine u Perućcu branom od 461 metar, formirano je jezero koje je dugačko više od 50 km i duboko do 85 metara. Napravljene su pontonske plaže, te se ovde tokom jula i avgusta kada voda dostigne 22 stepena, jedva nađe slobodno mesto za peškir. Na jezeru ćete primetiti i splav-kućice, brojne čamce, pecaroše, vodene sportove.

Serbia-travel-Drina-Glimpses-of-The-World

Vodeni sportovi na Perućcu i leto na Tari

U samom centru naselja Perućac, na oko 13 km od Bajine Bašte, obavezno svratite do rečice za koju kažu da je „dugačka kao godina“. Ima samo 365 metara! Imala sam prilike da vidim reku Vrelo i ranijih godina, ali su je vremenske prilike ovog leta učinile tako snažnom da sam jedva mogla da poverujem da je u pitanju ista ona – rečica!

Serbia-travel-Drina-Glimpses-of-The-World

Jutarnja magla nad izvorištem Vrela

Sve vode u zapadnoj Srbiji su zapravo nabujale, svaki potok šiklja i huči, izvori kuljaju, jer su obilne kiše padale neprestano do početka avgusta te godine. Tek tada je u stvari počelo leto i vezali su se dani bez padavina. Ali zato je i Vrelo dobilo na gabaritu. Ni manje rečice, ni jače huke! Ovo je najkraća reka u Srbiji, koja se posle tako kratkog toka, glasno stropoštava u Drinu, u vidu vodopada od 10 metara visine.

Serbia-travel-Drina-Glimpses-of-The-World

Vodopad reke koja se uliva u Drinu

Evo kako još možete sebe da „častite“ kad ste već na Drini. Sećate se kanjona koji smo videli sa Banjske stene? E pa, sad ćemo da se ukrcamo na brod u Perućcu i odosmo baš tom klisurom skroz do Višegrada. A tamo, ni manje ni više, nego – ćuprija na Drini i Andrićgrad!

Serbia-travel-Drina-cruise-Glimpses-of-The-World

Krstarenje iz Perućca

Dok se preko razglasa čuje vodič Neđo dok objašnjava „kako je dobro biti medved na Tari“, jer je em zaštićena vrsta, em mu se nosi hrana, em „ako napravi štetu u selu – opština plaća“, vi uživate u pogledu na strme obale Drine. Kanjon na pojedinim mestima biva izuzetno uzak. Na mestu gde se uliva Bistrica, oseća se blag vetrić koji dolazi iz njene klisure. Prolazi se pored Žepe, a kod kampa „Stari brod“ leži nekoliko stećaka koji su, zajedno sa nekropolama u Perućcu, 2016. stavljene na UNESCO listu svetske kulturne baštine.

Serbia-travel-Drina-cruise-Glimpses-of-The-World

Uski prolaz u okviru kanjona

Goran Glišić, vlasnik agencije „Tara tours“ koja organizuje krstarenje do Višegrada, prepričava kako je brod kupio u Beogradu prošle godine, a onda ga renovirao deo po deo. Danas se zove „Grizli“. Pre oko godinu dana je upriličeno i prvo krstarenje, odnosno promocija ovog „Čarobnog turističkog prstena“ kada je prokrstarilo 200 zvanica.

Serbia-travel-Drina-cruise-Glimpses-of-The-World

Očaravajući odraz oblaka u Drini

Na brodu je dobra atmosfera, prijatna muzika, vetrić na palubi, prelepi prizori na Drini svuda okolo, ćaskate sa posadom u prugastim mornarskim majicama. Jednodnevni izlet košta 2.200 dinara i treba se najaviti unapred, zbog rezervacije i kapaciteta mesta na brodu. Kreće se u devet, uz prozivku i pregledanje dokumenata (državljani Srbije mogu putovati uz ličnu kartu, jer se ulazi u Republiku Srpsku, odnosno BiH), i putuje se tri i po sata. U Višegradu se obilaze čuveni most i Andrićgrad i pravi se pauza od dva i po sata. Stižete nazad u Perućac tek oko pola sedam uveče.

Serbia-travel-Drina-cruise-Glimpses-of-The-World

Glavni trg Andrićgrada

Andrićgrad je priča za sebe. Zovu ga i „Kamengrad“, za razliku od onog Drvengrada u Mokroj Gori, koji je takođe izgradio srpski režiser Emir Kusturica. Andrićgrad je nikao 2014. i pun je simbolike. Jer, svako zdanje ima neke veze sa čuvenim srpskim nobelovcem Ivom Andrićem, dotle da se knjižara zove „Ili-ili“, prema njegovoj omiljenoj knjizi filozofa Serena Kjerkegora. Svratite na ćevape u „Kasabu“ ili na kolače u „Secesiju“.

Serbia-travel-Drina-cruise-Glimpses-of-The-World

Braća Sokolovići

Ispred ulaza u grad, nova statua braći Sokolović – Mehmed Paši koji je sagradio čuveni most na Drini 1571, i Makariju, koji je uz pomoć svog brata od strica postao patrijarh obnovljene Pećke patrijaršije polovinom 16. veka. A most na Drini – posebna priča! Kao da ste se vratili kroz vreme! Ako niste pročitali „Na Drini ćupriju“ Ive Andrića, za koju je dobio Nobelovu nagradu, pravo je vreme da to učinite. Sve će vam biti jasno!

Serbia-travel-Drina-cruise-Glimpses-of-The-World

Čuveni most na Drini

BAJINA BAŠTA

Grad sa oko 26.000 stanovnika prema popisu iz 2011, nalazi se u podnožju planine Tare, na desnoj obali Drine. Kao gradsko naselje, Bajina Bašta je nastala sredinom 19. veka kada je knez Aleksandar Karađorđević 1858. izdao rešenje o osnivanju varošice. Postoji više legendi o nastanku imena grada. Najčešće pominjana je ona da je u tursko vreme ovde živeo Turčin po imenu Baja koji je imao „velike bašte“. Intenzivan ekonomski razvoj počeo je 1966. kada je puštena u rad Hidroelektrana „Perućac“.

Serbia-travel-Bajina-Basta-Glimpses-of-The-World

Manastir Rača

Najznačajniji kulturno-istorijski spomenik grada predstavlja manastir Rača, smešten na obroncima Tare, na oko šest kilometara udaljenosti. Ovde reka Rača izlazi iz svog živopisnog kanjona. Po predanju, manastir je u drugoj polovini 13. veka podigao srpski kralj Dragutin. Dva puta je rušen do temelja, obnavljao ga je i knez Miloš Obrenović, a današnji izgled dobio je 1835. Za vreme Drugog svetskog rata ovde je sklonjeno Miroslavljevo jevanđelje, najstarija srpska knjiga napisana u 12. veku. Deo mošti kralja Dragutina nalazi se u manastiru. Račanska prepisivačka škola bila je, kažu, na oko 40 minuta hoda uz reku, blizu vrela Lađevac. Monasi su ovde i crtali dekorativne ilustracije za knjige. Škola je prekinula rad 1690. godine kada su se monasi pridružili velikoj seobi Srba. U neposrednoj blizini Lađevca nalazi se isposnica posvećena Svetom Đorđu.

Serbia-travel-Bajina-Basta-landmark-Glimpses-of-The-World

Zaštitni znak – Kućica na Drini

Na šta prvo pomislite kad se pomene Bajina Bašta? Pa, na Kućicu na Drini, naravno. To prvo padne na pamet i turistima, naročito onima iz Kine koji su Kućicu videli na svojoj državnoj televiziji. Tako sada grupe kineskih turista dolaze samo da je slikaju, a onda „nestaju“. Drina ume povremeno da nabuja i podivlja, što se desilo pre nekoliko godina, a onda i da odnese kućicu u nepoznatom pravcu. Ali, kažu, meštani uvek naprave još lepšu i ponovo je postave nasred stene. A otkud stena na sredini reke? E, tu već na scenu stupa srpski junak Kraljević Marko, koji je, kako legenda kaže, sa vrha jednog od vidikovaca bacio ogroman kamen da bi njegov Šarac mogao u dva skoka da pređe na drugu obalu, a da se ne ukvasi. Na steni se, kažu, još vidi otisak kopita.

Serbia-travel-Bajina-Basta-Glimpses-of-The-World

Destilerija poznate klekovače

Što se tiče hrane i pića, i ovde ćete, kao i u celoj zapadnoj Srbiji, naići na komplet-lepinje, pršutu, ribu, „ledene kocke“ i tufahije. Ali, i na rakiju! Jer, upravo se ovde nalazi jedna od najstarijih i najvećih destilerija rakije u Srbiji, i to „BB klekovače“. Kako uđete unutra, tako će vas zaplahnuti miris alkohola, a ljubazni domaćin će vam objasniti da se tu trenutno nalazi 200 tona rakije, provešće vas pored ogromne buradi i dok shvatite šta vas je snašlo, već ste degustirali onu staru od šljive, dunju „iz hrastovog bureta“ i mladu rakiju „koja tek treba da prestane da rezi, a sva je tradicionalna – 75 odsto kupine i 25 maline“…

Neka vas neko drugi onda odveze uzbrdo uz serpentine do Kaluđerskih Bara!

Sledeća destinacija – Požega i Užice

Svi tekstovi rubrike „Vikend u Srbiji“

0

Comments:

  • Dunja

    05/09/2018

    Predivne slike i pejzazi! Pogled mi se zaustavio na magicnoj zutoj klupi kod izvorista Vrelo! Svaka cast za tekst,sve pohvale!

    reply...
    • 05/09/2018

      Jao, jeste, ta žuta klupa je bila skroz nestvarna onako rano ujutru, uz svu maglu koja se pela od rečice. 😀 Nije ni čudo što privači pažnju. 🙂
      Doduše, čitav prizor je bio nestvaran. Takva je valjda priroda na i oko Tare. <3
      Hvala!

      reply...
  • Dragana

    06/09/2018

    Kako bogat sadržaj, ne zna čovek gde bi pre! ‘Tekst u ruke i na put’, samo mi to odzvanja u glavi. Sreća, pa Glimpses… nije teško nositi sa sobom????. Odličan vodič!
    ❤️

    reply...
    • 06/09/2018

      Hehehe, onda je tekst zaista poslužio svrsi. 🙂
      Mada i jeste tako – zaista čovek može svačim da se bavi i ima mnogo toga da vidi ovde, samo što nas često valjda ponesu one “izvikane” aktivnosti i destinacije, pa ovakve stvari propustimo. Nažalost! No, kao što reče, zato je tu Glimpses, heheeh. 😀
      Hvala puno! <3

      reply...

Post a Reply to Dunja cancel reply


The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.

Ako vam treba pisanje tekstova za sajtove ili štampana izdanja, na srpskom ili engleskom, ili biste želeli da se vaša zemlja/grad/turistička ponuda/let i sl. nađu na blogu, javite se da sarađujemo.

Unapred se radujem vašem mejlu.

Danijela ćirović

Slide

NABAVITE EKNJIGE PUTOPISA

Sjajne priče na jednom mestu - elektronske knjige, brošure i razglednice.

Share